Kada je prelazak obvezan
Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 1.000.000,00 EUR.
Dva detalja koja se stalno krivo prepričavaju
Nema više dodatnih kriterija. Važeći Zakon o porezu na dobit za obvezni prelazak fizičke osobe više ne propisuje dodatni kriterij dohotka, vrijednosti imovine ni broja radnika. Tekstovi koji nabrajaju „ili dohodak veći od…, ili imovina veća od…" opisuju raniji propis.
PDV se ne broji. Ukupni primitak za taj prag utvrđuje se prema pravilima poreza na dohodak i ne uključuje PDV. Ako gledate promet s PDV-om, gledate krivu brojku.
Kada se dobrovoljni prelazak isplati
Prelazak se može izabrati i prije praga. Stopa poreza na dobit iznosi 10 % uz prihode do 1.000.000,00 EUR, odnosno 18 % uz prihode jednake ili veće od 1.000.000,00 EUR. U usporedbi s progresijom kod dohotka — niža stopa do 60.000,00 € godišnje porezne osnovice i viša iznad, a u Gradu Zagrebu 23 % i 33 % — to izgleda kao lagana odluka.
I bilo bi, da novac ostaje u firmi. Ako ga vadite, računica se mijenja.
Stavka koja preokreće računicu
Za određena izuzimanja fizičke osobe koja obavlja samostalnu djelatnost Zakon propisuje stopu 36 %. Uzimanje iz obrta „za sebe" nije neutralan potez.
Zato dobrovoljni prelazak najčešće ima smisla kod onih koji reinvestiraju — kupuju opremu, grade zalihe, financiraju rast — a ne kod onih kojima cijela dobit ide u privatnu potrošnju.
Ilustrativan primjer — dva obrta iste veličine
Obrt A godišnje ostvaruje solidnu dobit i gotovo sve vraća u posao: novi stroj, veće zalihe, dodatni radnik. Njemu niža stopa na razini firme stvarno znači više novca koji radi.
Obrt B ostvaruje istu dobit, ali je vlasnik cijelu troši privatno. Njemu se povoljnija stopa na razini firme neutralizira onim što se plaća pri izlasku novca.
Ista brojka na papiru, dva različita ishoda — jer odluka ne ovisi o stopi nego o tome gdje novac završava. Primjer je ilustrativan i ne zamjenjuje izračun s vašim podacima.
Prva bilanca: jednokratni udarac koji treba isplanirati
Na prvi dan prvog razdoblja poreza na dobit sastavlja se početna bilanca, koja se predaje Poreznoj upravi uz prvu prijavu poreza na dobit. Na kraju tog prvog razdoblja provodi se usklađenje:
| Dobit se uvećava za | Dobit se umanjuje za |
|---|---|
|
|
Tko ima puno skladište i velika potraživanja, a malo obveza prema dobavljačima, ulazi u prvo razdoblje s uvećanom osnovicom. To nije kazna nego posljedica prelaska s jedne logike oporezivanja na drugu — ali jest razlog zašto se prelazak tempira, a ne dočeka.
Dugotrajna imovina pritom nije zasebna plus/minus stavka tog usklađenja; ona se dalje vodi kroz amortizaciju.
Rokovi i vezanje na tri godine
- Prijava odluke. O prelasku se izvješćuje do kraja godine, najkasnije 15 dana nakon poreznog razdoblja, a obveza počinje sljedećim razdobljem.
- Vezanje. Izabrani ili obvezni način oporezivanja u pravilu veže tri godine. Porezna uprava može u opravdanim slučajevima odobriti kraće razdoblje — primjerice kod potpune promjene djelatnosti ili promjene uvjeta poslovanja.
- Povratak na dohodak. Traži pisanu izjavu do kraja godine, najkasnije 15 dana po isteku razdoblja, nakon ispunjenja propisanih uvjeta.
Zbog tog trogodišnjeg vezanja odluka se ne donosi „za ovu godinu". Gleda se gdje ćete biti za tri godine, a ne gdje ste bili prošle.
Dvije opcije koje idu uz dobit — i vrijede likvidnosti
- Novčano načelo poreza na dobit dostupno je do 1.000.000,00 EUR prihoda, a za obveznike PDV-a uvjetovano je primjenom režima naplaćenih naknada.
- PDV po naplaćenoj naknadi dopušten je ako prethodne godišnje isporuke bez PDV-a nisu veće od 2.000.000,00 EUR. Obveza PDV-a tada nastaje pri naplati, a pretporez pri plaćanju dobavljaču. Izjava se daje do kraja godine za primjenu od 1. siječnja i u pravilu veže tri kalendarske godine.
Za obrte koji rade s dugim rokovima plaćanja ovo je često veća stavka od same stope. Razrada je u vodiču PDV po naplaćenoj naknadi.
Što se mijenja u administraciji
Knjige
Vode se po sustavu dvojnog knjigovodstva.
Prijava poreza na dobit
Predaje se elektronički najkasnije četiri mjeseca nakon poreznog razdoblja, uz bilancu i račun dobiti i gubitka.
FINA
Bilanca, račun dobiti i gubitka i dodatni podaci do 30. travnja za prethodnu kalendarsku godinu. Za propisani krug obveznika ne primjenjuje se odredba o javnoj objavi — dakle vaši brojevi ne postaju javno dostupni kao kod društava.
Najčešća pitanja
Kada obrt mora prijeći na porez na dobit?
Ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 1.000.000,00 EUR. Važeći zakon za obvezni prelazak fizičke osobe više ne propisuje dodatni kriterij dohotka, imovine ni broja radnika.
Ulazi li PDV u taj prag?
Ne. Ukupni primitak utvrđuje se prema pravilima poreza na dohodak i ne uključuje PDV.
Je li 10 % uvijek povoljnije od poreza na dohodak?
Ne automatski. Stopa poreza na dobit je 10 % uz prihode do 1.000.000,00 EUR i 18 % iznad, ali za određena izuzimanja fizičke osobe koja obavlja samostalnu djelatnost Zakon propisuje stopu 36 %. Ako dobit vadite iz obrta, tu stavku treba uračunati.
Zašto mi je prva godina na dobiti ispala skuplja nego što sam mislio?
Zbog usklađenja na kraju prvog razdoblja: dobit se uvećava za zatečene zalihe, dane predujmove, potraživanja od kupaca i aktivna razgraničenja, a umanjuje za obveze prema dobavljačima, primljene predujmove i pasivna razgraničenja. Obrt s punim skladištem i velikim potraživanjima to osjeti odmah.
Mogu li se predomisliti nakon godinu dana?
U pravilu ne — izabrani ili obvezni način oporezivanja veže tri godine. Porezna uprava može u opravdanim slučajevima odobriti kraće razdoblje, uključujući potpunu promjenu djelatnosti ili promjenu uvjeta poslovanja.
Do kada moram prijaviti prelazak?
Do kraja godine, najkasnije 15 dana nakon poreznog razdoblja; obveza počinje sljedećim razdobljem. Isti oblik roka vrijedi i za pisanu izjavu o povratku na dohodak.
Postaju li moji financijski izvještaji javni?
Fizička osoba dobitaš predaje FINA-i bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke do 30. travnja za prethodnu kalendarsku godinu, a za propisani krug obveznika ne primjenjuje se odredba Zakona o računovodstvu o javnoj objavi.
Iz svakodnevnog poslovanja
Kako to izgleda na konkretnom primjeru
Tri pojednostavljena scenarija prevode pravila u situacije koje poduzetnik stvarno susreće. Nazivi i poslovne okolnosti su izmišljeni radi objašnjenja.
Uslužni obrt
Nema zaliha, ali ima nenaplaćene račune
- potraživanja kupaca: 12.000 EUR
- obveze dobavljačima: 3.000 EUR
Što to znači: Prikazane stavke daju korekciju +9.000 EUR.
Potraživanja su na plus-strani, a obveze prema dobavljačima na minus-strani.
Pravna osnova: Zakon o porezu na dobit, NN 177/04–151/25 · čl. 16. st. 2.
Građevinski obrt
Velika otvorena gradilišta i dobavljači
- zalihe: 35.000 EUR
- potraživanja kupaca: 90.000 EUR
- obveze dobavljačima: 55.000 EUR
- primljeni predujmovi: 20.000 EUR
Što to znači: Prikazane stavke daju korekciju +50.000 EUR.
Zalihe i potraživanja uvećavaju, a dobavljači i primljeni predujmovi umanjuju korekciju.
Pravna osnova: Zakon o porezu na dobit, NN 177/04–151/25 · čl. 16. st. 2.
Poslovanje s predujmovima
Kupci plaćaju unaprijed
- zalihe: 45.000 EUR
- obveze dobavljačima: 25.000 EUR
- primljeni predujmovi: 60.000 EUR
Što to znači: Prikazane stavke daju korekciju −40.000 EUR.
Zalihe su na plus-strani, dok su dobavljači i primljeni predujmovi na minus-strani.
Pravna osnova: Zakon o porezu na dobit, NN 177/04–151/25 · čl. 16. st. 2.
Ilustrativni primjeri nisu stvarni klijenti niti individualni porezni ili pravni savjet.
Na kojim propisima ovo stoji
- Zakon o porezu na dobit — čl. 2. st. 4. (obvezni prelazak), čl. 5. st. 7., 12. i 13. (novčano načelo), čl. 12. i 16. (početna bilanca i usklađenje), čl. 28. (stope 10 % i 18 %), čl. 29. st. 5. i 6. (rok izvješćivanja, vezanje tri godine), čl. 35. (prijava)
- Pravilnik o porezu na dobit — čl. 3. st. 2.–5. (izvješćivanje o prelasku i povratku), čl. 5. st. 1. (utvrđivanje ukupnog primitka)
- Zakon o porezu na dohodak — čl. 19. (godišnji prag 60.000,00 €), čl. 19.a (rasponi stopa po jedinicama), čl. 36. st. 4.–5. (kraće razdoblje u opravdanim slučajevima), čl. 64., 66. i čl. 70. st. 2. (stopa 36 % na određena izuzimanja)
- Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak Grada Zagreba — čl. 2. i 3. (23 % i 33 %)
- Zakon o PDV-u — čl. 125.i (prag 2.000.000,00 EUR, nastanak obveze i pretporeza), čl. 125.k (izjava i vezanje)
- Zakon o računovodstvu — čl. 4. st. 3. i čl. 11., čl. 47. (dvojno knjigovodstvo, izuzeće od javne objave)
- Pravilnik o RGFI-ju — čl. 12.–13. (predaja FINA-i do 30. travnja)
Provjereno na dan 30. srpnja 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li vodič ažuriran.
Otvori provjerene primarne izvore (7)
Veze vode izravno na tekstove propisa korištene u mehaničkoj provjeri vodiča.
- Zakon o porezu na dobitčl. 2. st. 4.
- Pravilnik o porezu na dobitčl. 5. st. 1.
- Zakon o porezu na dohodakčl. 36. st. 4.–5.
- Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak Grada Zagrebačl. 2. i 3.
- Zakon o PDV-učl. 125.i st. 1.
- Zakon o računovodstvučl. 11.
- Pravilnik o RGFI-jučl. 12.–13.
Povezani vodiči
Obrt → d.o.o.
Druga razina iste odluke — i zašto univerzalne sukcesije nema.
PDV po naplaćenoj naknadi
Kada se režim naplate stvarno isplati, a kada odmaže.
Knjigovodstvo za obrt
Sva tri režima obrta na jednom mjestu.
Isplati li se prelazak baš vama?
Uzmemo vaše brojke — zalihe, potraživanja, koliko dobiti stvarno vadite — i izračunamo obje varijante, uključujući učinak prve bilance. Besplatno, 15–30 minuta.
Zatražite procjenu suradnjeOvaj je vodič informativan i ne predstavlja porezni savjet. Stope, pragovi i rokovi navedeni su prema propisima na dan provjere i mogu se promijeniti. Odluka o prelasku ovisi o vašim konkretnim brojkama — javite nam se za izračun.