Vodiči · Regulativa i praksa

Prikriveni nesamostalni rad: kada paušalac postaje „zaposlenik"

Stanje na dan: 30. srpnja 2026. · Kriteriji i posljedice provjereni su u tekstu Općeg poreznog zakona, Zakona o porezu na dohodak, Pravilnika o porezu na dohodak i Zakona o radu.

Ovo je tema oko koje kruži najviše polupraznih savjeta („samo nemoj imati jednog klijenta", „stavi dva ugovora pa si čist"). Zakon i Pravilnik zapravo govore nešto drugo — i preciznije. Ovdje je što se točno gleda, što se događa ako se utvrdi i koliko unatrag.

Što je taj institut i otkad postoji

Nije novost i nije praksa pojedinog inspektora. Posebni porezni institut uveden je izmjenama Općeg poreznog zakona objavljenima u NN 121/2019, s primjenom od 1. siječnja 2020. Istim je paketom Zakon o porezu na dohodak dobio članak 27.a o obilježjima nesamostalnog rada, također u primjeni od 1. 1. 2020.

Logika je ovakva: ako se posao koji po svojim obilježjima jest nesamostalan rad ugovori kroz oblik koji se niže oporezuje, to može biti korištenje porezne pogodnosti protivno svrsi zakona. Primici ostvareni na taj način oporezuju se kao primici po osnovi radnog odnosa.

Ključna rečenica cijelog vodiča

Ne gleda se kako ste posao nazvali, nego kako se stvarno odvija. Ugovor o djelu ili račun paušalnog obrta nisu obrana ako svakodnevica izgleda kao radni odnos.

Tri skupine kriterija

Zakon o porezu na dohodak grupira obilježja u tri skupine: kontrolu ponašanja, financijsku kontrolu i odnos stranaka. Pravilnik zatim za svaku skupinu nabraja elemente koji se u postupku razmatraju.

SkupinaŠto se u njoj razmatra
Kontrola ponašanja Kontrola mjesta rada, vremena rada i načina obavljanja posla; vođenje evidencija; obveza izvještavanja; tko osigurava opremu; tko provodi obuku.
Financijska kontrola Tko snosi troškove; tko ulaže u opremu; tko određuje proizvod odnosno uslugu; tko obavlja tržišne aktivnosti; postoje li periodične isplate slične plaći.
Odnos stranaka Postojanje naknada kakve inače imaju radnici; trajanje odnosa; je li riječ o redovnom poslovanju naručitelja; mogućnost raskida odnosa.

Dvije stvari koje se u praksi krivo prepričavaju. Prvo: ne traži se istodobno ispunjenje svih kriterija — Porezna uprava sagledava cjelovitost odnosa. Drugo: popis nije zatvoren — mogu se dokazivati i dodatni kriteriji izvan popisa ako su tipični za konkretan odnos.

Mit: „jedan klijent znači da si gotov"

Ovo je najčešća zabluda i vrijedi je razbiti izravno. Prema Pravilniku, broj poslovnih partnera je samo jedna od činjenica bitnih za oporezivanjenije automatski prag ni sam po sebi dokaz. Drugim riječima, ni „imam samo jednog klijenta" ne znači automatski problem, ni „imam ih troje" ne znači automatski mir.

Ono što stvarno pomiče vagu jesu elementi iz tri skupine gore: tko određuje kako, gdje i kada radite, tko snosi troškove i rizik, i izgleda li isplata kao plaća.

Ilustrativan primjer — dva paušalca, isti posao

Paušalac A radi na svom računalu, iz svog prostora, sam bira kada će odraditi zadatke, naplaćuje po isporučenom projektu, ima troškove alata i licenci, i traži nove klijente. Ima jednog velikog naručitelja koji čini većinu prihoda.

Paušalac B radi na opremi naručitelja, u prostoru naručitelja, po radnom vremenu naručitelja, evidentira dolazak, izvještava voditelja tjedno, prošao je internu obuku i prima jednak iznos svakog mjeseca. Ima tri naručitelja, ali dva su simbolična.

Poanta: A ima jednog klijenta i malo obilježja nesamostalnog rada; B ima tri klijenta i puno obilježja. Brojanje klijenata ne odgovara na pitanje — sadržaj odnosa odgovara. Primjer je ilustrativan i ne zamjenjuje ocjenu konkretnog slučaja.

Kako postupak uopće počne

Postupak se pokreće za određene obveznike nakon usporedbe poreznih i javno dostupnih podataka. Dakle nije nasumično — polazi se od podataka koje Porezna već ima, pa se traži objašnjenje odnosa.

Kako postupak izgleda u konkretnom slučaju određuje poziv odnosno akt koji ste primili — rokovi i sadržaj očitovanja stoje u njemu. Ako vam takav dopis stigne, javite nam se prije nego odgovorite.

Što se događa ako se utvrdi — i zašto boli

Ovdje je težina cijele teme, i ovdje se najviše ljudi iznenadi.

  • Reklasifikacija. Rješenjem se isplaćeni primitak pretvara u primitak po osnovi radnog odnosa — dakle oporezuje se kao plaća, s pripadajućim doprinosima.
  • Tko plaća. Za utvrđene porezne obveze odgovara posloprimac, a isplatitelj (poslodavac) kao jamac platac. Za naručitelja to znači da rizik nije „njegov problem" — nego zajednički.
  • Doprinosi. Utvrđeni doprinosi pripisuju se osnovi osiguranja posloprimca.
  • Paušal se ne odbija. Ovo je detalj koji ruši računicu: postojeće paušalne obveze poreza ili doprinosa ne umanjuju obveze utvrđene reklasifikacijom. Ono što ste plaćali kao paušalac ne ide „na račun" novoutvrđene obveze.
  • Koliko unatrag. Porezna zastara za utvrđivanje i naplatu poreza i kamata traje šest godina, prema pravilima o početku i zastoju zastare.
  • Kamate. Na razliku porezne obveze utvrđenu u nadzoru kamata se računa od dana kada je obveza trebala biti plaćena — ne od dana rješenja.

Kombinacija zadnje tri stavke je razlog zašto se ova tema ne rješava naknadno. Šest godina unatrag, bez odbitka onoga što je plaćeno, uz kamate od izvornog dospijeća — to je red veličine koji mijenja poslovanje, a ne administrativna neugodnost.

Radnopravna strana: nije samo porezno pitanje

Uz porezni institut postoji i pravilo u Zakonu o radu: ako ugovoreni posao prema naravi i vrsti rada te ovlastima poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, predmnijeva se da je sklopljen ugovor o radu — osim ako poslodavac dokaže suprotno.

To znači da ista činjenična slika može otvoriti dva kolosijeka: porezni (reklasifikacija primitka) i radnopravni (postojanje radnog odnosa sa svime što iz njega slijedi). Za naručitelja je drugi kolosijek često skuplji od prvog.

Što ovo znači za vas praktično

Ne postoji „trik" koji odnos čini sigurnim, jer se gleda cjelovitost. Ali postoji nešto što je u vašoj kontroli: da stvarnost i dokumentacija govore isto. Ako doista radite samostalno — neka se to vidi iz ugovora, načina naplate, vlastite opreme i vlastitih troškova. Ako ne radite samostalno, onda je pošteniji i jeftiniji put posložiti radni odnos nego čekati nadzor.

Kod naših klijenata ovo je redovna tema kod IT-a, marketinga, konzultanata i svih koji rade preko projekata. Prolazimo odnos po elementima iz Pravilnika i kažemo gdje je izloženost — prije nego se pretvori u rješenje s kamatama. Kako radimo

Najčešća pitanja

Imam samo jednog klijenta — je li to automatski prikriveni rad?

Nije. Prema Pravilniku, broj poslovnih partnera je samo jedna činjenica bitna za oporezivanje, a ne automatski prag. Ocjenjuje se cjelovitost odnosa kroz kontrolu ponašanja, financijsku kontrolu i odnos stranaka.

Moram li ispuniti sve kriterije da bi se smatralo nesamostalnim radom?

Ne. Porezna uprava sagledava cjelovitost odnosa i ne zahtijeva istodobno ispunjenje svih kriterija. Uz to se mogu dokazivati i dodatni kriteriji izvan popisa ako su tipični za konkretan odnos.

Ako se utvrdi reklasifikacija, odbija li se ono što sam plaćao kao paušalac?

Ne. Postojeće paušalne obveze poreza ili doprinosa ne umanjuju obveze utvrđene reklasifikacijom. To je jedan od razloga zašto je iznos obično puno veći nego što ljudi očekuju.

Koliko godina unatrag mi mogu utvrditi obvezu?

Porezna zastara za utvrđivanje i naplatu poreza i kamata traje šest godina, uz zakonska pravila o početku i zastoju zastare. Kamata na razliku obveze iz nadzora računa se od dana kada je obveza trebala biti plaćena.

Snosi li rizik samo izvođač ili i naručitelj?

Oboje. Za utvrđene porezne obveze odgovara posloprimac, a isplatitelj-poslodavac kao jamac platac. Uz to, prema Zakonu o radu može se predmnijevati da je sklopljen ugovor o radu ako posao ima obilježja radnog odnosa.

Kada je ovo pravilo uopće stupilo na snagu?

Institut je objavljen u NN 121/2019 i primjenjuje se od 1. 1. 2020. — dakle odnosi uspostavljeni prije toga nisu izvan dosega jer se ocjenjuje razdoblje unutar zastare.

Iz svakodnevnog poslovanja

Kako to izgleda na konkretnom primjeru

Tri pojednostavljena scenarija prevode pravila u situacije koje poduzetnik stvarno susreće. Nazivi i poslovne okolnosti su izmišljeni radi objašnjenja.

Samostalni IT konzultant

Jedan veliki klijent, ali vlastita organizacija

  • sam određuje mjesto i vrijeme rada
  • koristi vlastitu opremu
  • snosi vlastite troškove
  • samostalno nastupa na tržištu

Što to znači: Jedan klijent sam po sebi nije automatski prag za nesamostalni rad.

I dalje se procjenjuje cjelovitost ponašanja, financija i odnosa stranaka.

Pravna osnova: Zakon o porezu na dohodak · čl. 27.a st. 2.–3. · Pravilnik o porezu na dohodak, NN 10/17…157/25 · čl. 32.a st. 3.–5. · Pravilnik o porezu na dohodak · čl. 32.d · Pravilnik o porezu na dohodak · čl. 32.f · Pravilnik o porezu na dohodak · čl. 32.g · Pravilnik o porezu na dohodak · čl. 32.h

Vanjski suradnik u praksi

Radi kao član internog tima

  • naručitelj određuje radno vrijeme i mjesto
  • daje opremu i obuku
  • isplata je jednaka svakog mjeseca
  • posao je dio redovnog poslovanja

Što to znači: Prisutne su činjenice iz sve tri zakonske skupine kriterija.

Ugovorni naziv ‘suradnja’ ne uklanja potrebu procjene stvarnog odnosa.

Pravna osnova: Zakon o porezu na dohodak · čl. 27.a st. 2.–3. · Pravilnik o porezu na dohodak · čl. 32.f · Pravilnik o porezu na dohodak · čl. 32.g · Pravilnik o porezu na dohodak · čl. 32.h · Zakon o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 · čl. 10. st. 2.

Ilustrativni primjeri nisu stvarni klijenti niti individualni porezni ili pravni savjet.

Na kojim propisima ovo stoji

  • Opći porezni zakon (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, 152/24, 151/25) — čl. 12.a (porezna pogodnost protivno svrsi zakona, jamac platac, doprinosi), čl. 108. (zastara), čl. 130. (kamate)
  • Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23, 152/24) — čl. 27.a (obilježja nesamostalnog rada i tri skupine kriterija)
  • Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17 … 157/25) — čl. 32.a (cjelovitost ocjene), čl. 32.b (pokretanje postupka), čl. 32.d (broj poslovnih partnera), čl. 32.f (kontrola ponašanja), čl. 32.g (financijska kontrola), čl. 32.h (odnos stranaka), čl. 32.i (dodatni kriteriji), čl. 32.j (reklasifikacija rješenjem), čl. 32.k (odnos prema paušalnim obvezama)
  • Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) — čl. 10. st. 2. (predmnijeva ugovora o radu)
  • Zakon o izmjenama i dopunama OPZ-a i ZPDoh-a (NN 121/2019) — uvođenje instituta, primjena od 1. 1. 2020.

Provjereno na dan 30. srpnja 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li vodič ažuriran.

Otvori provjerene primarne izvore (4)

Veze vode izravno na tekstove propisa korištene u mehaničkoj provjeri vodiča.

Povezani vodiči

Paušalni obrt 2026.

Pragovi, doprinosi i obveze — okvir u kojem se ova tema najčešće javlja.

Prvi zaposlenik

Ako odnos ionako jest radni — koliko stvarno košta i kako ga posložiti.

Ulazak u sustav PDV-a

Druga odluka koja se u praksi odgađa dok ne postane skupa.

Niste sigurni koliko ste izloženi?

U kvalifikacijskom razgovoru prođemo vaš konkretan odnos po elementima iz Pravilnika i kažemo gdje je rizik — i što se može posložiti. Besplatno, 15–30 minuta.

Zatražite procjenu suradnje

Ovaj je vodič informativan i ne predstavlja pravni ni porezni savjet. Ocjena postoji li prikriveni nesamostalni rad donosi se prema cjelovitosti konkretnog odnosa, u postupku pred nadležnim tijelom. Za svoj slučaj javite nam se — detalji ovdje mijenjaju ishod.