Bolovanje: prava, obveze i granice kontrole

Tko plaća — i od kojeg dana

Važan detalj koji rješava pola nesporazuma: i nakon što naknada prijeđe na teret HZZO-a, poslodavac je obračunava i isplaćuje, pa traži povrat. Radnik dakle i dalje prima novac preko plaće — što ne znači da ga plaća poslodavac.

Povrat od HZZO-a

• Zahtjev se u pravilu podnosi digitalno; papirnato samo uz opravdanu nemogućnost digitalnog podnošenja. Uz papirnati zahtjev prilažu se Potvrda o plaći, Izvješće i dokaz o izvršenoj isplati.
• Zastara zahtjeva poslodavca za povrat isplaćene naknade iznosi tri godine.
• Za naknadu za pratnju i njegu člana obitelji HZZO mora poslodavcu vratiti sredstva u roku od 30 dana od zahtjeva.

Zastara od tri godine zvuči komotno dok ne naiđete na firmu koja godinama nije tražila povrat. To je novac koji je već isplaćen radnicima i koji stoji naplativ — provjera prošlih razdoblja jedan je od prvih poslova koje odradimo kod preuzimanja knjiga.

Koliko iznosi naknada

• Osnovica je prosječna redovita plaća isplaćena u šest mjeseci prije mjeseca nastanka osiguranog slučaja; provedbeni propis određuje da se računa kao satna osnovica.
• Donja granica. Naknada u pravilu ne može biti niža od 70 % osnovice ni od 80 % proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme.
• Gornja granica. Najviši limitirani mjesečni iznos je 225,5 % proračunske osnovice.
• Ozljeda na radu i profesionalna bolest. Priznata daje 100 % osnovice, bez navedenog limita.
• Ako visina nije drukčije određena, Zakon o radu daje pravo na prosječnu plaću ostvarenu u prethodna tri mjeseca.

Što radnik mora napraviti

Obveze su kratke i konkretne:

• Radnik mora što prije obavijestiti poslodavca i u roku od tri dana dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.
• Ako je opravdano spriječen, potvrdu dostavlja najkasnije u roku od tri dana od prestanka razloga spriječenosti.

Primijetite što u toj obvezi nije: dijagnoza. Poslodavac dobiva podatak o nesposobnosti i očekivanom trajanju, ne o bolesti.

Kontrola bolovanja: što poslodavac stvarno može

Ovo je dio zbog kojeg većina ljudi i traži ovakav tekst — pa neka bude precizno.

• Poslodavac može za trajanja privremene nesposobnosti podnijeti HZZO-u pisani zahtjev za kontrolu, ali samo u posebno opravdanom slučaju. Nije riječ o alatu koji se koristi rutinski.
• Kontrola obuhvaća medicinsku dokumentaciju, medicinsku indikaciju, potrebu daljnjeg trajanja nesposobnosti i razlog njezina prestanka.
• Ako se utvrdi da nesposobnost više nije medicinski opravdana, HZZO određuje prestanak najranije na dan kontrole — dakle ne unatrag.

Taj zadnji detalj mijenja očekivanja: kontrola ne poništava proteklo bolovanje niti automatski vraća isplaćeni novac. Ona zaustavlja ono što slijedi.

Kada se pravo na naknadu gubi

Zakon izrijekom navodi situacije koje vode gubitku naknade:

• Rad tijekom bolovanja. Rad ili bilo koji drugi poslovi tijekom privremene nesposobnosti razlog su gubitka prava na naknadu od nastanka do prestanka te okolnosti.
• Nepridržavanje liječenja ili odlazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta bez suglasnosti doktora.

Uz to, osigurana osoba odgovara HZZO-u ili državnom proračunu za štetu kada je primanje stekla na temelju netočnih podataka ili protupravno.

Bolovanje i otkaz: dvije odvojene stvari

Ovdje treba biti izričito jasan, jer se najviše griješi upravo tu.

Drugim riječima: bolovanje ne otvara vrata otkazu, ali ni ne zatvara vrata odgovornosti za ponašanje. To su dva odvojena kolosijeka i ne smiju se miješati u istom dopisu. Postupak otkaza detaljno

Ako je šteta stvarno nastala: radnik odgovara poslodavcu za štetu koju na radu ili u vezi s radom uzrokuje namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Godišnji odmor i bolovanje

• Privremena nesposobnost se ne uračunava u godišnji odmor. Dani bolovanja tijekom godišnjeg nisu iskorišteni dani godišnjeg.
• Godišnji odmor prekinut zbog bolesti u pravilu se koristi najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

Ako ste obrtnik, a ne radnik

Samostalni obveznici imaju drukčija pravila i jedno vrlo neugodno:

• Za običnu bolest naknada na teret HZZO-a ostvaruje se od 43. dana.
• Kod razloga koji terete HZZO ili proračun od prvog dana, pravo se ostvaruje od prvog dana.
• Samostalni obveznik s doprinosima nepodmirenima najmanje 30 dana nema pravo na naknadu dok ne podmiri dug prema propisanim uvjetima.

Zadnja stavka je razlog zašto se kod obrtnika kašnjenje s doprinosima ne gleda samo kao financijsko pitanje. U trenutku kad naknada zatreba, već je kasno.

Najčešća pitanja

Iz svakodnevnog poslovanja

Kako to izgleda na konkretnom primjeru

Tri pojednostavljena scenarija prevode pravila u situacije koje poduzetnik stvarno susreće. Nazivi i poslovne okolnosti su izmišljeni radi objašnjenja.

Mala tvrtka

Radnik je bolestan 18 dana

• obična bolest
• trajanje: 18 dana
• nema posebne osnove na teret HZZO-a od prvog dana

Što to znači: Naknada je u razdoblju koje snosi poslodavac.

Granica za običnu bolest prelazi na HZZO od 43. dana.

Pravna osnova: ZOZO, NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25 · 40. · ZOZO, NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25 · 41. st. 3.

Dulje bolovanje

Privremena nesposobnost traje 70 dana

• obična bolest
• prvih 42 dana tereti poslodavca
• od 43. dana tereti HZZO

Što to znači: Poslodavac i dalje obračunava i isplaćuje naknadu, a za HZZO dio podnosi zahtjev za povrat.

Zahtjev se u pravilu podnosi digitalno; zastara potraživanja povrata je tri godine.

Pravna osnova: ZOZO, NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25 · 40. · ZOZO, NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25 · 41. st. 3. · Pravilnik NN 37/26, ispravak NN 56/26 · 44. st. 2. · Pravilnik NN 37/26, ispravak NN 56/26 · 44. st. 1.

Zahtjev za kontrolu

Poslodavac ima posebno opravdan razlog

• bolovanje još traje
• zahtjev je pisan
• razlog se konkretno navodi

Što to znači: Zahtjev se može podnijeti HZZO-u.

HZZO provjerava medicinsku dokumentaciju i opravdanost trajanja; rezultati kontrole su profesionalna odnosno poslovna tajna.

Pravna osnova: Pravilnik NN 93/24 · 31. · Pravilnik NN 93/24 · 19. st. 4. i 5. · Pravilnik NN 93/24 · 18., 20. i 21. · Pravilnik NN 93/24 · 21. st. 2. i 3.

Ilustrativni primjeri nisu stvarni klijenti niti individualni porezni ili pravni savjet.

Na kojim propisima ovo stoji

• Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju — čl. 39. (razlozi), čl. 40.–41. (teret naknade, obračun i povrat), čl. 53. (gubitak prava), čl. 54.–55. (osnovica, donja i gornja granica, 100 % kod ozljede na radu), čl. 135. st. 2. (odgovornost za štetu)
• Zakon o izmjenama i dopuni ZOZO-a — čl. 2. (limit 225,5 % proračunske osnovice)
• Pravilnik (NN 37/26) — čl. 42. (samostalni obveznici), čl. 44. (zahtjev za povrat, zastara tri godine, prilozi, uvjet podmirenih doprinosa), čl. 54.–55. (satna osnovica)
• Pravilnik (NN 93/24) — čl. 18.–21. (opseg kontrole i prestanak najranije na dan kontrole), čl. 19. st. 4. i 5. (zahtjev poslodavca u posebno opravdanom slučaju), čl. 31. (tajnost)
• Zakon o radu — čl. 29. (obrada podataka), čl. 37. (obavijest i potvrda u tri dana), čl. 38. (zabrana otkaza), čl. 79. i 84. (godišnji odmor), čl. 95. (visina naknade plaće), čl. 107. (odgovornost radnika za štetu), čl. 115.–117. (razlozi za otkaz), čl. 119. (upozorenje i obrana), čl. 135. st. 3. (teret dokaza)

Provjereno na dan 30. srpnja 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li vodič ažuriran.

Otvori provjerene primarne izvore (4)

Veze vode izravno na tekstove propisa korištene u mehaničkoj provjeri vodiča.

• Zakon o izmjenama i dopuni ZOZO-a40.
• Zakon o izmjenama i dopuni ZOZO-a2.
• Pravilnik (NN 37/26)54. i 55.
• Pravilnik (NN 37/26)31.

Povezani vodiči

Ovaj je vodič informativan i ne predstavlja pravni ni medicinski savjet. Odredbe su prikazane prema tekstu propisa na dan provjere, bez tumačenja prakse. Za postupanje u konkretnom slučaju — osobito kod sumnje na zlouporabu ili kod otkaza — uključite odvjetnika.