Otkaz radniku: što zakon traži od poslodavca

Zakonski razlozi — točno tri za redoviti otkaz

„Ne odgovara nam", „ne uklapa se u tim" i „nije dovoljno učinkovit" nisu zakonske kategorije. Moraju se prevesti u jedan od gornjih razloga — i dokumentirati kao takvi.

Postupak prije odluke — ovdje se otkazi ruše

• Upozorenje i obrana. Prije redovitog otkaza zbog skrivljenog ponašanja u pravilu su obvezni pisano upozorenje i mogućnost obrane.
• Savjetovanje s radničkim vijećem. O otkazu se prije odluke savjetuje s radničkim vijećem, koje se redovno očituje u osam dana, a kod izvanrednog otkaza u pet dana. Odluka donesena protivno toj obvezi je ništetna.
• Ako nema radničkog vijeća, njegova prava i obveze preuzima sindikalni povjerenik.
• Zaštićeni radnici. Za zakonom nabrojene radnike potrebna je prethodna suglasnost radničkog vijeća.

Formalni zahtjevi na samom otkazu: mora biti pisan, obrazložen i dostavljen radniku. Ako interna pravila ne uređuju dostavu, odgovarajuće se primjenjuju pravila parničnog postupka — dakle „poslao sam mu poruku" nije dostava.

Kada otkaz nije dopušten

• Bolovanje. Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz.
• Ozljeda na radu i profesionalna bolest. Tijekom nesposobnosti za rad zbog njih vrijedi posebna zabrana otkaza.
• Trudnoća i roditeljska prava. Trudnica i korisnici zakonom nabrojenih roditeljskih prava zaštićeni su tijekom zaštitnog razdoblja i 15 dana nakon njega.

Ako sumnjate da je bolovanje reakcija na najavljeni otkaz — to je odvojeno pitanje kontrole bolovanja, obrađeno u vodiču Bolovanje: prava i obveze. Zabrana otkaza vrijedi neovisno o toj sumnji.

Otkazni rokovi

• Kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja otkazni rok je polovica redovnog zakonskog minimuma.
• Radnik oslobođen obveze rada tijekom otkaznog roka zadržava naknadu plaće i prava kao da radi, te ima najmanje četiri plaćena sata tjedno za traženje posla.
• Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta — dakle godišnji ga ne odgađa.
• Pri prestanku ugovora neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje se razmjerno broju dana.

Otpremnina: kada nastaje i koliko

• Uvjet. Zakonska otpremnina nastaje nakon dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca. Ne pripada kod otkaza zbog ponašanja, ni radniku s najmanje 65 godina života i 15 godina staža.
• Iznos. Najmanje jedna trećina prosječne mjesečne plaće iz tri prethodna mjeseca po navršenoj godini rada, uz zakonski maksimum od šest takvih plaća, ako nije povoljnije uređeno.
• Porezno. Neoporezivi limiti nisu u Pravilniku napisani u eurima nego kao koeficijenti osnovnog osobnog odbitka — vidi tablicu ispod.

Neoporezivi limiti otpremnina

Osnovni osobni odbitak iznosi 600,00 € mjesečno, pa iz propisanih koeficijenata slijede ovi iznosi:

Pazite i na razliku u jedinici: kod otkaza i ozljede limit je po navršenoj godini rada, a kod odlaska u mirovinu jednokratan.

Sporazumni raskid: čist put s tri zamke

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti pisan. Djeluje kao najmirnije rješenje i često to i jest — ali tri stvari treba znati unaprijed, i to obje strane.

Ako radnik ospori otkaz

• Rokovi. Zaštita prava u pravilu slijedi obrazac 15 dana za zahtjev poslodavcu, pa daljnjih 15 dana za sud.
• Ishod 1 — vraćanje na posao. Kod nedopuštenog otkaza sud nalaže vraćanje na posao ako utvrdi da radni odnos nije prestao.
• Ishod 2 — sudski raskid. Naknada kod sudskog raskida na zahtjev radnika iznosi najmanje tri, a najviše osam mjesečnih plaća.

Uz to, nakon poslovno uvjetovanog otkaza poslodavac šest mjeseci ne smije zaposliti drugoga na istim poslovima bez prethodne ponude otpuštenom radniku. Ovo se u praksi najčešće previdi — i najlakše dokazuje.

Šteta koju radnik uzrokuje

• Odgovornost. Radnik odgovara za štetu poslodavcu ako ju je na radu ili u vezi s radom uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. Obična nepažnja nije osnova.
• Paušalni iznos. Unaprijed određena naknada štete moguća je kad bi utvrđivanje njezine visine zahtijevalo nerazmjerne troškove, i mora biti uređena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu — dakle unaprijed, ne nakon događaja.
• Šteta trećoj osobi. Regres od radnika traži namjeru ili krajnju nepažnju.
• Ne smije se odbiti od plaće. Poslodavac ne smije bez naknadne suglasnosti radnika prebiti svoje potraživanje s plaćom. Ovo je jedno od najčešćih kršenja i pretvara opravdano potraživanje u prekršaj.

Dvije situacije koje otkaz čine nepotrebnim

Postoji i međurješenje: otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, kod kojeg rok za očitovanje radnika ne smije biti kraći od osam dana.

Najčešća pitanja

Iz svakodnevnog poslovanja

Kako to izgleda na konkretnom primjeru

Tri pojednostavljena scenarija prevode pravila u situacije koje poduzetnik stvarno susreće. Nazivi i poslovne okolnosti su izmišljeni radi objašnjenja.

Pad opsega posla

Ukida se jedno radno mjesto

• prestala je potreba za konkretnim poslom
• razlog je organizacijski
• radnik nije kršio obveze

Što to znači: Opis odgovara poslovno uvjetovanom, a ne skrivljenom otkazu.

Nakon takvog otkaza šest mjeseci vrijedi ograničenje novog zapošljavanja na istim poslovima bez prethodne ponude otpuštenom radniku.

Pravna osnova: Zakon o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 · 115. st. 1. t. 1. · Zakon o radu, isti NN · 115. st. 5.–6.

Ponavljano kršenje obveza

Radnik ignorira radne upute

• radi se o ponašanju
• nije utvrđena osobito teška povreda
• prije otkaza nije bilo pisanog upozorenja

Što to znači: Za redoviti otkaz zbog ponašanja u pravilu nedostaje propisana prethodna kontrolna točka.

Zakon traži upozorenje i mogućnost obrane, osim kada okolnosti opravdavaju iznimku.

Pravna osnova: Zakon o radu, isti NN · 115. st. 1. t. 3. · Zakon o radu, isti NN · 119. st. 1.–2.

Sporazumni prestanak

Obje strane žele završiti odmah

• nema otkaznog roka po dogovoru
• sporazum se sastavlja pisano
• radnik računa na HZZ naknadu

Što to znači: Pisani sporazum u pravilu isključuje HZZ naknadu, osim zakonskih iznimaka.

Posljedicu treba jasno razlikovati od otkaza koji daje poslodavac.

Pravna osnova: Zakon o radu, isti NN · 113. · Zakon o tržištu rada, NN 118/18, 32/20, 18/22, 156/23, 152/24 · 48. t. 2.; 49.

Ilustrativni primjeri nisu stvarni klijenti niti individualni porezni ili pravni savjet.

Na kojim propisima ovo stoji

• Zakon o radu — čl. 34. (zaštita trudnice i roditelja), čl. 38. (zabrana kod ozljede na radu), čl. 53. (probni rad), čl. 82. (neiskorišteni godišnji odmor), čl. 96. (zabrana prijeboja s plaćom), čl. 107.–109. (odgovornost za štetu i regres), čl. 112.–113. (prestanak i pisani sporazum), čl. 115.–117. (razlozi za otkaz, zabrana kod bolesti), čl. 119.–125. (upozorenje, forma otkaza, otkazni rokovi, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, sudski raskid), čl. 126. (otpremnina), čl. 132.–133. (dostava i rokovi zaštite prava), čl. 135. st. 3. (teret dokaza), čl. 150.–153. (savjetovanje, ništetnost, suglasnost, sindikalni povjerenik)
• Pravilnik o porezu na dohodak — čl. 7. st. 1.–2.: r. br. 14 (otpremnina pri odlasku u mirovinu, koeficijent 2,5), r. br. 15 (poslovno i osobno uvjetovani otkaz, koeficijent 1,6), r. br. 16 (ozljeda na radu i profesionalna bolest, koeficijent 2,0)
• Zakon o porezu na dohodak — čl. 14. st. 1. (osnovni osobni odbitak 600,00 €, na koji su vezani gornji koeficijenti)
• Zakon o tržištu rada — čl. 48. t. 2. i čl. 49. (sporazum i pravo na naknadu)
• Zakon o obveznim odnosima — čl. 279. i 284. (prijetnja, sila, prijevara)

Provjereno na dan 30. srpnja 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li vodič ažuriran. Iznosi od 960,00 € i 1.500,00 € označeni su kao izračun jer su umnošci dviju potvrđenih vrijednosti — koeficijenta iz Pravilnika i osnovnog osobnog odbitka. Promijeni li se osobni odbitak, mijenjaju se i ti iznosi.

Otvori provjerene primarne izvore (4)

Veze vode izravno na tekstove propisa korištene u mehaničkoj provjeri vodiča.

• Zakon o radu115. st. 1. t. 1.
• Pravilnik o porezu na dohodak7. st. 2., r. br. 15
• Zakon o tržištu rada48. t. 2.; 49.
• Zakon o obveznim odnosima279.; 284.

Povezani vodiči

Ovaj je vodič informativan i ne predstavlja pravni savjet. Navedene odredbe prikazane su prema tekstu propisa na dan provjere, bez tumačenja sudske prakse. Otkaz je postupak u kojem detalji mijenjaju ishod, a teret dokaza je na poslodavcu — za konkretan slučaj uključite odvjetnika prije, a ne poslije uručenja otkaza.