Paušalni obrt uz zaposlenje: doprinosi, poslodavac i granice

Zašto su doprinosi niži: „druga djelatnost"

Zakon o doprinosima razlikuje dva statusa istog obrta:

Ključno pravilo koje to omogućuje: više osnova obveze doprinosa međusobno se ne isključuju. Vi ostajete osigurani po radnom odnosu, a obrt donosi zasebnu, godišnju obvezu vezanu uz paušalni dohodak — ne dodatnu mjesečnu osnovicu kao kod obrta koji je jedini izvor.

Neovisno o tome, obrtnik je obvezni osiguranik mirovinskog osiguranja; status druge djelatnosti mijenja osnovicu, ne samu činjenicu osiguranja.

Konkretne godišnje osnovice po razredima i način obračuna paušala nalaze se na stranici Paušalni obrt. Ovdje je logika, ondje su brojke.

Porez: paušal je konačan

• Paušalni dohodak utvrđuje se po sedam razreda, a porezna osnovica je konačna.
• Paušalni porez je konačan — po toj osnovi nema godišnje prijave poreza na dohodak. Vaša plaća i vaš obrt ne zbrajaju se u jednu godišnju osnovicu.
• Prag od 60.000 EUR vrijedi jednako: on istovremeno određuje i granicu paušala i obvezni ulazak u sustav PDV-a.

Poslodavac: što smije, a što ne

Ovo je dio koji ljudi preskoče, a on odlučuje smijete li obrt uopće otvoriti u vašoj branši.

• Zakonska zabrana natjecanja. Zakon o radu propisuje zabranu natjecanja radnika s poslodavcem koja vrijedi po samom zakonu, bez da je itko potpisao. Ako vaš obrt radi ono što radi i poslodavac, to je problem i bez ijedne klauzule.
• Ugovorna zabrana natjecanja. Mora biti ugovorena u pisanom obliku i može trajati najduže dvije godine nakon prestanka radnog odnosa. Zakon uređuje i kada takva zabrana prestaje te kada se od nje može odustati.
• Dodatni rad. Zakon o radu izrijekom uređuje i situaciju dodatnog rada — poslodavac može tražiti prekid zbog zabrane natjecanja.

Ako se zabrana prekrši, posljedica nije samo neugodan razgovor: kršenje obveza iz radnog odnosa osnova je za redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja, a osobito teška povreda može biti osnova za izvanredni otkaz.

Praktično: prije otvaranja obrta pročitajte svoj ugovor o radu i pravilnik. Ako je djelatnost ista ili srodna poslodavčevoj, razgovor s poslodavcem je jeftiniji od otkaza. Kako otkaz zapravo funkcionira

Zamka koja se najlakše upadne: fakturiranje vlastitom poslodavcu

Ideja „prijeći ću dio posla s plaće na račun iz obrta" djeluje logično i izravno vodi u prikriveni nesamostalni rad. Korištenje niže oporezivog oblika za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada može biti korištenje porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, a Zakon o porezu na dohodak propisuje obilježja po kojima se to ocjenjuje.

Cijelu mehaniku — kriterije, tko odgovara i koliko unatrag — razradili smo u zasebnom vodiču: Prikriveni nesamostalni rad. Ako vam je jedini ili glavni kupac upravo vaš poslodavac, pročitajte ga prije nego izdate prvi račun.

Ako ostanete bez posla

Ovdje se javlja posljedica koju gotovo nitko ne predviđa unaprijed:

• Registracija obrta gasi status nezaposlene osobe.
• Registracija obrta gasi pravo na novčanu naknadu za nezaposlene.

Drugim riječima, obrt koji ste otvorili „za svaki slučaj" postaje prepreka u trenutku kad vam zatreba naknada. Ako je otkaz izgledan, redoslijed poteza mijenja ishod — i o njemu se odlučuje prije, ne poslije.

Najčešća pitanja

Iz svakodnevnog poslovanja

Kako to izgleda na konkretnom primjeru

Tri pojednostavljena scenarija prevode pravila u situacije koje poduzetnik stvarno susreće. Nazivi i poslovne okolnosti su izmišljeni radi objašnjenja.

Zaposleni programer

Otvara obrt za fotografiranje

• obrt je različit od djelatnosti poslodavca
• radni odnos ostaje aktivan
• ispunjeni su uvjeti fotografskog obrta

Što to znači: Radni odnos sam po sebi ne sprječava otvaranje obrta.

Obrt se za doprinose tretira kao druga djelatnost dok traje druga osnova osiguranja.

Pravna osnova: Zakon o obrtu, NN 143/13, 127/19, 41/20 · 8.–9. · Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23, 114/23, 152/24 · 7. t. 6. · Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23, 114/23, 152/24 · 183. st. 2., 185. st. 3. i 240. st. 1.

Zaposleni dizajner

Preuzima iste poslove kao poslodavac

• poslovi su iz djelatnosti poslodavca
• nema odobrenja poslodavca
• računi se izdaju kroz vlastiti obrt

Što to znači: Aktivira se zakonska zabrana natjecanja i mogući zahtjevi poslodavca.

Poslodavac može tražiti štetu ili prijenos posla, zarade ili tražbine u propisanim rokovima.

Pravna osnova: Zakon o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 · 101. st. 1. · Zakon o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 · 101. st. 2. · Zakon o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 · 101. st. 3.

Prestanak zaposlenja

Otkaz u lipnju, obrt ostaje otvoren

• radni odnos prestaje
• obrt nastavlja poslovati
• više nema druge osnove osiguranja

Što to znači: Obrt postaje osnova obveznog osiguranja.

Mijenja se režim doprinosa; osoba se zbog aktivnog obrta ne smatra nezaposlenom.

Pravna osnova: Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 96/25 · 12. st. 1. · Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23, 114/23, 152/24 · 68.–71. · Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23, 114/23, 152/24; Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 96/25 · 7. t. 6. i 68.–71.; 12. · Zakon o tržištu rada, NN 118/18, 32/20, 18/22, 156/23, 152/24 · 10. st. 1. t. 3. · Zakon o tržištu rada, NN 118/18, 32/20, 18/22, 156/23, 152/24 · 58. st. 1. t. 2. i 7.

Ilustrativni primjeri nisu stvarni klijenti niti individualni porezni ili pravni savjet.

Na kojim propisima ovo stoji

• Zakon o doprinosima — čl. 5. st. 2. (osnove se ne isključuju), čl. 7. t. 1. i t. 6. (osnovno zanimanje i druga djelatnost), čl. 185. st. 3. (godišnja osnovica jednaka paušalnom dohotku), čl. 212. st. 3. (umirovljenik-paušalist)
• Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) — čl. 12. t. 1. (obrtnik kao obvezni osiguranik)
• Zakon o radu — čl. 18.a (dodatni rad), čl. 101. (zakonska zabrana natjecanja), čl. 102. (ugovorna zabrana, pisani oblik, najdulje dvije godine), čl. 104.–105. (prestanak i odustanak), čl. 115. st. 1. t. 3. (redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja), čl. 116. (izvanredni otkaz)
• Zakon o porezu na dohodak — čl. 27.a (obilježja nesamostalnog rada), čl. 82. (paušalno oporezivanje, konačnost)
• Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti — čl. 3.–5. (razredi i utvrđivanje osnovice)
• Zakon o PDV-u — čl. 90. (prag 60.000 EUR)
• Opći porezni zakon — čl. 12.a (porezna pogodnost protivno svrsi zakona)
• Zakon o tržištu rada — čl. 17. st. 1. t. 2. i 7. (prestanak statusa nezaposlene osobe), čl. 58. st. 1. t. 2. i 7. (prestanak prava na novčanu naknadu)

Provjereno na dan 31. srpnja 2026. Propisi se mijenjaju — ako je od tog datuma prošlo više od godine, provjerite je li vodič ažuriran. Studentski status nije obrađen jer za njega nemamo potvrdu iz primarnog izvora.

Otvori provjerene primarne izvore (7)

Veze vode izravno na tekstove propisa korištene u mehaničkoj provjeri vodiča.

• Zakon o doprinosimačl. 7. t. 6.
• Zakon o mirovinskom osiguranjučl. 12. t. 1.
• Zakon o radučl. 101.
• Zakon o porezu na dohodakčl. 82.
• Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnostičl. 3.–5.
• Opći porezni zakončl. 12.a
• Zakon o tržištu radačl. 17. st. 1. t. 2. i 7.

Povezani vodiči

Ovaj je vodič informativan i ne predstavlja pravni ni porezni savjet. Odredbe su prikazane prema tekstu propisa na dan provjere. Pitanje zabrane natjecanja ovisi o vašem ugovoru o radu i pravilniku poslodavca — javite nam se prije nego otvorite obrt.